Znamo li upravljati novcem – u privatnom i poslovnom životu?

Od kada su Feničani izmislili novac, koristimo ga kao sredstvo razmjene za dobra ili usluge. Kako bi se nekoj robi odredili parametri vrijednosti bilo je potrebno postaviti sustav mjerenja te vrijednosti kao i koleracije te usporedbe s drugom protuvrijednošću. Kako priroda nudi mnoge odgovore, tako je i ovoga puta ponudila rješenje i za novčano robnu razmjenu među ljudima.

Zrno rogača služio je kao mjerilo za vaganje jednog karata zlata. Zašto baš zrno rogača? Zato što svako zrno zrelog ploda rogača teži jednako, a to je 0,18 grama odnosno jedna sjemenka jednaka je jedan karat (zrno rogača na grčkom keration). A kako je zrno rogača mjerilo za vaganje zlata, tako su antički hramovi služili kao prve riznice za pohranu vrijednosti – zlata, odnosno prve banke ili mjenjačnice.

Koncept je to poznat ljudskom rodu već tisućama godina, no zašto nam je koncept upravljanja vlastitim financijama predmet kojeg nismo učili u formalnom školskom obrazovanju, a čini se niti savladali u neformalnom? Posebice jer se osnova financijske pismenosti kod djece usvaja u ostalim, razvijenijim od Hrvatske državama EU-a, već od treće ili četvrtke godine kroz program predškolskog obrazovanja. Tragovi te financijske (ne)pismenosti u građana Hrvatske, na žalost osjećaju se kod mnogih kroz cijeli životni vijek, što je poražavajuća praksa stanovnika jugoistočne Europe.

Hrvatska udruga banaka i Štedopis, Institut za financijsko obrazovanje, po prvi su puta u Hrvatskoj proveli istraživanje o financijskoj pismenosti tinejdžera. Istraživanje je provedeno s učenicima u dobi od 13 do 19 godina, na nacionalno reprezentativnom uzorku od 1011 ispitanika, a mjerene su tri osnovne kategorije financijske pismenosti: financijsko znanje, financijsko ponašanje i stavovi prema novcu.

Istraživanje je pokazalo njihovo dobro znanje i ponašanje, ali loše stavove prema novcu; 92% ispitanika zabrinuto za svoju financijsku budućnost pa je pozitivno da ih 85% misli da trebaju učiti o novcu. Nadalje, isto istraživanje donosi da „veću odgovornosti pri upravljanju novcem pokazuju tinejdžeri koji dobivaju džeparac (njih 85%), dok od onih koji ne dobivaju džeparac, čak 36% ne zna s kojim iznosom novca mjesečno raspolažu, odnosno koliko troše. Isto istraživanje donosi i podatke o njihovoj potrošnji: na izlaske (62%) i hranu u školi (62%) ili pekarnici (50%); na odjeću/obuću (40%), te kozmetiku (32%).

Poduzetnice i poduzetnici, učimo li i odgajamo li svoju djecu kako upravljati vlastitim novcem i novcem tvrtke ili obrta, tek kada napune određenu dob ili je to vještina koju učimo našu djecu i mladež od najranije dobi? Da vidimo kakva je situacija u svijetu odraslih. Prema podacima DZS-a iz rujna 2017. godine od ispitanika koji su sudjelovali u istraživanju o obrazovanju odraslih u 2016-oj godini, 30,2% izjavilo je da su 12 mjeseci prije provedbe ankete, sudjelovali u nekom obliku obrazovanja ili učenja (formalno ili neformalno obrazovanje). Prema prikupljenim podacima sedam od deset ispitanika (69,8%) izabranih u uzorak nisu sudjelovali ni u formalnome ni u neformalnom obrazovanju. U tom su razdoblju gotovo svi ispitanici (91,2%) pokušali nešto naučiti s namjerom poboljšanja znanja tijekom slobodnog vremena, odnosno informalnim učenjem.


Formalno obrazovanje jest obrazovanje koje je institucionalizirano, namjerno i planirano kroz javne ustanove i priznata privatna tijela, koja u svojoj cjelovitosti čine sustav formalnog obrazovanja jedne zemlje. Naša formalna obrazovanja vezana su uz određenu struku gdje se većina predmeta i temelji na specifičnim i dubinskim znanjima te struke. Nakon što diplomiramo ili magistriramo krenemo u poduzetništvo i ako ne brusimo svoje meke vještine, ne razvijamo svoje višestruke inteligencije, već smo zadovoljni „tehničkim“ znanjima stečenim unutar formalnog obrazovanja, kako možemo očekivati sami od sebe da ćemo biti u nečemu bolji, a napose u upravljanju osobnim pa i poslovnim financijama?
Sartre je običavao reći „Iskustvo je najbolja škola. Samo, školarina je jako skupa“, dok ruska poslovica kaže „Tko je završio učenje, završio je i rasti!“.

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp