Mijenjaju se potrošačke navike; jeste li pripremili svoje poduzetništvo za novo ponašanje kupaca?

Biti poduzetnik u “Novo normalnom” poslovanju doista je veliki izazov jer osim sve slabije ekonomije zbog pandemijskog lockdowna, klijenti su postali sve oprezniji u svojoj potrošnji, te se čini da novaca u pojedinim branšama nikada manje nije bilo na tržištu.

Već od ranije kupci poduzetničkih roba i usluga bili su na udaru transformacije gledajući na financijsku (ne)kulturu nadolazećih generacija potrošača (npr. milenijska generacija), prihode koje ostvaruju (posebice u svjetlu rezanja plaća koja su sve aktualnija), štednje koju imaju, kreditnih zaduženja…

Očekuje nas preispitivanje navika kupaca u svjetlu brojnih promjena u potrošačkom karakteru, koji će se odraziti i na prodaju poduzetničkih usluga i proizvoda. A prvo pitanje koje se nameće – jesmo li se pripremili na to u svom poduzetničkom poslovanju?

1. Pad prihoda

Promatramo li mlade generacije potrošača na tržištu, već smo i prije korone imali njihovo prihodovno zaostajanje za prethodnim generacijama kada je u pitanju rast dohotka i njihova neto plaća. Prema podacima Instituta fiskalnih studija dokazano je da po prvi puta na potrošačkoj sceni zaposlenici u svojim 30-im godinama života zarađuju manje od onih koji su rođeni desetljeće ranije. Srednji godišnji prihod kućanstva smanjio se za one koji su rođeni početkom 1980-ih u odnosu na one rođene u 1970-ima. I nadalje se nastavlja.

Pridodamo li toj pred – korona potrošačkoj situaciji činjenicu da je “rezanje plaća” već započelo u mnogim tvrtkama realnog sektora, a slično se najavljuje od jeseni i u državnim strukturama, kupci će imati znatno manje novaca na raspolaganju nego do sada za nabavku poduzetničkih roba i usluga.

Ujedno se uočava kako novije generacije potrošača moraju znatno više novaca izdvajati za kupnju vlastitog krova nad glavom, najčešće kreditnim zaduživanjem, čime im ostaje manje novaca za potrošnju za ostale proizvode i usluge. Nalazimo se u situaciji sve nižih zarada te sve viših cijena kuća i porasta najma (možda korona konačno zaustavi i taj napuhani balon od sapunice na tržištu nekretninama), što drastično slabi potrošačku moć.

2. Upitna financijska pismenost potrošača
U Hrvatskoj je više potrošača koji su u financijskim dugovima, nego što ima onih koji štede. Povećava se iz dana u dan i broj građana s blokiranim računima / ovrhama nad glavama, što dodatnu “ubija potrošačku moć”. Pad gospodarskih aktivnosti uzrokovanih pandemijom korona virusa povećat će broj osoba kojima će financijska nestabilnost biti svakodnevlje.

Istraživanja dokazuju da je među tisućama potrošača diljem svijeta u dobi primjerice od 25 do 34 godine, ima najviše osoba s raznim dugovima nego ikada prije kod ostalih generacija.

Također sve manje potrošača ima zavidnu financijsku kulturu pa i disciplinu – mali je primjer i uzimanje kredita u “švicarcima” koji su mnogima pogodovali dok je franak bio “slab”, ali ne i kada je valutno ojačao da su rate otplate porasle i do tri puta. S kvalitetnim iščitavanjem financijskih pravila zaduživanja, mnogi bi bili spašeni nepotrebne glavobolje zbog “švicaraca”.

Prema nedavnom istraživanju , čak dvije trećine tisućljetne generacije nema kvalitetnu financijsku naobrazbu. Prema istom istraživanju gotovo 49 posto milenijalaca u Velikoj Britaniji zna jako malo o prednostima finacijskog ulaganja u dionice u usporedbi s novcem. S obzirom na te činjenice, ne čudi što više od polovice mladih potrošača (55 posto) nema financijski plan za svoje osobne potrebe.

3. Na tržištu sve više “razmaženih” potrošača

Sve više pažnje i vremena morat ćemo posvećivati potrošačima, a sve manje novaca za naše proizvode i usluge dobivat ćemo zauzvrat od kupaca.

Najviše novca prije korone trošilo se na: druženja i socijalnu interakciju te razne događaje zabave, odjeću i obuću, hranu, dnevne slastice… Korona je izmijenila navike do te mjere da mnogih sadržaja nema već neko vrijeme za “konzumaciju” poput: glazbenih koncerata, kino – predstava ili slično…

Hoće li to otvoriti mogućnosti za novu potrošnju ili pak veću štednju tek treba vidjeti u razvoju nadolazeće situacije u “novo normalnom.”

Mnoge studije otkrivaju da je čak 95 posto mladih potrošača do sada kupovalo po nagonu “impulsa”, te da se puno toga nabavljalo pod utjecajem različitih reklama, preporuka, a najmanje utjecajem objektivnih potreba za nabavkom konkretnog proizvoda ili usluge.

4. Kupnja radi osjećaja, a ne posjedovanja

Višestruka istraživanja pokazuju da kupci posljednjih godina troše novac radi osjećaja zadovoljstva, iskustava i doživljaja, nego da bi posjedovali imovinu ili različite stvari. Istraživanje Deloitte kompanije donosi kako su kupci kao prioritet svoje potrošnje vidjeli u putovanjima diljem svijeta (57 posto ispitanih), nakon čega slijedi kupovina vlastitih kuća (49 posto ispitanih u istraživanju).

Prelazak s materijalizma na ekonomiju doživljaja potaknuo je rast zabavne ekonomije u proteklom desetljeću. No ta je ista ekonomija u koroni doživjela i najveći pad potražnje zbog politike lockdowna.

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp