Poduzetništvo učinkovito osigurava dokidanje diskriminacije žena na tržištu, u zaradi, te poslovnim šansama

Diskriminacija žena, kako kroz povijest, tako i danas počinjala je jednim trenutkom - trenutkom rođenja. Linija razgraničenja između boljeg i lošijeg društvenog položaja, te prava i obaveza muškaraca i žena počinje već s prvim našim dahom života bez obzira kojeg spola bili. A onda se ta crta sve više pojačava u korist muškaraca, jer i čak u 21. stoljeću živimo u svijetu ispunjenom stereotipovima za što je žena sve (ne)sposobna, posebice kada je biznis u pitanju, njezina karijera, šanse za poslovni uspjeh.

Već pri odrastanju, djevojčice se odgajaju da su njihove poslovne i profesionalne uloge moguće samo u određenim zanimanjima i tržišnom angažmanu, a nerijetko i da se usmjeravaju samo i isključivo za ulogu majki i supruga. No unatoč tomu, u velikoj većini EU država, pa tako i u Hrvatskoj, žene su obrazovanije i više ulažu u svoju edukaciju od muškaraca. Na žalost to tržište ne vrednuje, a veća je šansa da će bez posla biti žena s fakultetskom diplomom, nego muškarac sa stručnom spremom u određenim zanimanjima, bez obzira na kadrovske potrebe te branše.

- U Hrvatskoj žene sve više pokreću svoje poslove i okreću se poduzetništvu jer je ovaj dio ekonomije pokazao najmanje diskriminacije na realnom tržištu. Naime u poduzetništvo i žena i muškarac kreću s istih osnova, odnosno poslovne ideje koju će razviti u proizvod i uslugu radi plasmana na tržište. Da bi ih prepoznalo tržište, nikako nije ključno pripada li poduzetništvo muškarcu ili ženi, koliko upornost, nesalomivosti, kreativnost, disciplina, spremnost na učenje, ali i odricanje vlasnice ili vlasnika poduzetničkog projekta da bi se došlo do uspjeha. Na kratke staze tu puno prije uspjeha odnose muškarci, koji su spremni riskirati, brzo donijeti odluke, ulaziti u akcije bez previše analitike, no na duge straze, zbog svoje sistematičnosti, preciznosti, kvalitetnijeg promišljanja i straha od neizvjesnosti, žene bivaju uspješnije i manje su šanse da će njihovi poslovni projekti propasti - usporedila je Sanela Dropulić, direktorica Virtualnog ženskog poduzetničkog centra dodajući kako je ženama u poduzetništvu znatno izvjesnije dokinuti diskriminaciju nego u nekim ostalim područjima poslovnog karijernog izbora. U prvom redu jer same preuzimaju odgovornost za svoju poslovnu sudbinu, za razliku primjerice od rada za drugog poslodavca gdje je uključen cijeli niz čimbenika, nerijetko subjektivnih, koji daju u pravilu prednost muškarcu na radnom mjestu i u razvoju vlastite karijere.

- No treba imati na umu da primjerice na bilo kojem poslu, tako i u poduzetništvu, žena posebno ima diskriminirajući položaj ukoliko je i majka. Jer svoju karijeru ili pak svoje poslovne projekte promišlja istovremeno brinući i skrbeći o djeci, razmišljajući o potrebama djece, kao i zadovoljavanju istih. Muškarci, u poduzetništvu ili bilo kojem drugom karijernom poslovnom angažmanu, najčešće nemaju takvih briga, a ako imaju djecu često ih bez grižnje savjesti, prepuštaju svojim partnericama - upozorava Sanela Dropulić ističući da je briga o djeci, jedan od "jačih" razloga zbog čega danas žene manje zarađuju od muškaraca te su često zbog toga i uskraćene za bolje karijerne prilike, napredovanja i položaje.

Prema podacima Instituta za istraživanje ženskih politika iz 2017. godine uočeno je da žene zarađuju primjerice u Sjedinjenim Američkim Državama u korporativnom sektoru od 80 do čak 60 posto manje nego njihove kolege.

Londonska je agencija Expert Market 2016. godine, na temelju svojih istraživačkih podataka, Hrvatsku u odnosu na 40 europskih zemalja, svrstala na 6. mjesto, s razlikom u plaćama muškaraca i žena. Prema istom izvoru, danas žene u Europi u prosjeku zarađuju skoro 17 posto manje od muškaraca. Ako to preslikamo na plaće, žene u Hrvatskoj rade čak cijeli jedan mjesec besplatno u odnosu na muškarce kojima je plaća veća samo zato što su muškarci.

- Žene u hrvatskom društvu znatno bolje od muškaraca počinju uočavati poslovne prilike za realizaciju svojih ideja, ali bivaju i uskraćenije za mogućnost institucionalne potpore, financiranje, otvaranje poslovnih prilika na tržištu, prvenstveno zbog manjka potpore i razumijevanja obitelji za ženino poduzetništvo, a zatim i sredine u kojoj pokušava razvijati svoj biznis. Tu nikako ne smijemo zaboraviti da je tradicionalno doživljavanje uloge žene koja „mora“ biti u kući, djecu i bez poslovnih ambicija, još uvijek snažno zastupljeno u mnogim dijelovima Hrvatske. Osim spolnih razlika, ženama u poslu ne pomaže niti razlika u plaćama koja je i više nego očita i ne smanjuje se već desetljećima - ističe direktorica Virtualnog ženskog poduzetničkog centra uočavajući da su to sve prepreke koje se na početku čine iznimno snažnima u pravcu diskriminacije žena, no još uvijek manjima u poduzetništvu nego u nekim drugim karijernim izborima za žene na realnom tržištu.

 

Facebooktwittergoogle_pluslinkedin