Strukovna zanimanja se nepravedno marginaliziraju u obrazovnom sustavu, a realnog tržište ih više treba od nekih akademskih zvanja

Uoči upisa učenika u prve razrede srednjih škola naša Loyalty članica Antonija Tretinjak ističe:

Već cijeli niz godina obrazovni sustav Republike Hrvatske ne prati ono što se događa na realnom tržištu, ne usaglašava se dovoljno kvalitetno s potrebama poslodavaca, niti prati trednove onoga za čim je potražnja u pogledu radne snage. Posljedica – hiperinflacija struka koje godinama teško pronalaze radno mjesto na tržištu, dok s druge strane manjka radne snage, poglavito u strukovnim zanimanjima.

Obrazovni sustav (pre)malo uzima u obzir i činjenicu da je Hrvatska postala u svega 15 godina turistička velesila te da joj u tom sektoru već sada nedostaje od 20 do čak 60 posto strukovne radne snage, ovisno o kojem obrazovnom profilu jer riječ. Posebno je „pogođena“ struka kozmetičara, frizera te osoba koje se školuju u segmentu pedikure, kao i wellness stručnjaka, na što upozorava naša Loyalty članica Antonija Tretinjak,  potpredsjednica Ceha frizera i kozmetičara Udruženja obrtnika Grada Zagreba te predsjednica Sekcije kozmetičara Udruženja obrtnika Grada Zagreba.

Antonija Tretinjak, potpredsjednica Ceha frizera i kozmetičara Udruženja obrtnika Grada Zagreba te predsjednica Sekcije kozmetičara Udruženja obrtnika Grada Zagreba

- Ako govorimo o obrazovanju po Jedinstvenom modelu obrazovanja koje obuhvaća stručni dio u školi, praktični dio u školskim radionicama, te praktičnu nastavu kod obrtnika u školskoj godini 2017/2018 školuje se 152 kozmetičara, 70 pedikera i 662 frizera na nivou Hrvatske. Mislim da dovoljno govori činjenica da sva ta zanimanja spadaju u deficitarna zanimanja. Sve je zamjetniji manjak radnika takvog profila i sve veći problem za poslovanje. Osnovno je pitanje koliko osobe zadužene za formiranje upisnih kvota toga svjesne. Gledajući u budućnost Hrvatske kao turističke zemlje, gdje svaki hotel 4 zvjezdice i više u svojoj ponudi mora imati wellness sadržaje, sve će više dolaziti do izražaja manjak kadrova koji će ih popunjavati – naglašava Antonija Tretinjak, potpredsjednica Ceha frizera i kozmetičara Udruženja obrtnika Grada Zagreba te predsjednica Sekcije kozmetičara Udruženja obrtnika Grada Zagreba.

Posljedica ovake poražavajuće, te s realnim tržištem neusklađene statistike, svakako je i višegodišnje stigmatiziranje učenika koji se obrazuju u strukovnim školama kao „manje vrijednima“ te manje kvalitetnima u radnim procesima, što je u odnosu na istinsko stanje stvari sasvim nepravedno, iskrivljeno te sasvim pogrešno. Upravo djeca koja se školuju u strukovnim zanimanjima brže primaju kroz obrazovni sustav praktična znanja budućih profesija, od primjerice „gimnazijalaca“, koji u slučaju da ne upišu fakultet, ostaju u stvari bez ikakvog konkretnog zanimanja. O znanju praktične primjene naučenog ne treba niti dvojiti.

- Nekada su obrtnici bili cijenjeni sloj društva, a danas se na žalost podcjenjuju sva obrtnička zanimanja. Te škole se isto prilagođavaju svojim programima novitetima na tržištu i učenici uče nove tehnologije. Upravo je u izradi novi kurikulum za kozmetičare koji bi trebao biti na snazi već od poćetka nove školske godine. Školstvo nam omogućava prohodnost po sustavu i vertikalnu i horizontalnu, što znači da i nakon završene strukovne škole možete dalje na fakultet ukoliko za to imate želju, a nakon završene srednje škole opet imate u rukama znanje koje vam nitko ne može oduzeti. Gimnazijalci nakon gimnazije nemaju specifična znanja koje tržište danas traži i obavezni su na studiranje. Možda je po tom pitanju vaznije educirati roditelje. Uostalom u nekim zanimanjima i plaće majstora obrtnika dosežu plaće fakultetski obrazovanih ljudi – objašnjava potpredsjednica Ceha frizera i kozmetičara Udruženja šeširiobrtnika Grada Zagreba te predsjednica Sekcije kozmetičara Udruženja obrtnika Grada Zagreba.

Uoči upisivanja učenika u prve razrede srednjih škola u Hrvatskoj, ujedno iz Sekcije kozmetičara Udruženja Grada Zagreba ističu kako je svakom obrtniku najdraže kada može kroz praktičnu nastavu oblikovati radnika kakav mu je potreban i onda naučnika ostaviti u radnom odnosu nakon što završi školovanje, što je višestruka prednost strukovnih srednjih škola.

- Na taj način dobivate nekoga tko je kroz tri godine navikao na vaš sistem rada i spreman preuzeti obavljanje jednog dijela poslova. Kako je ipak potražnja za radnicima puno veća od ponude, mislim da ćemo i prije nego se mislilo i za ta zanimanja tražiti kvote za zapošljavanje stranaca. Možda u početku kako što se već dogodilo nekim strukovnim zanimanjima samo za ljetne sezone, ali ukoliko ne dođe do promjena na koje upozoravamo i za cijelu godinu u pojedinim strukama. Stoga obavezno treba bolje upoznavanje roditelja i učenika osnovnih škola sa potrebama na tržištu rada, te onim zanimanjima koja su odma zaposliva. Te povećanje upisnih kvota za takva zanimanja – savjetuje poduzetnica Antonija Tretinjak, vlasnica salone De Luxe iz Zagreba.

Ujedno ističe kako Udruženje obrtnika grada Zagreba redovito obilazi osnovne škole kao i učenike 7 i 8 razreda, kako bi djeci i njihovim roditeljima predstavili strukovna zanimanja i pobliže ih upoznali i sa školovanjem i s mogućnostima zaposlenja nakon obrazovanja.

Facebooktwittergoogle_pluslinkedin