Za Hrvatsku se još uvijek može reći da je relativno mlada tranzicijska zemlja u kojoj su društvene vrijednosti, a među kojima i one poduzetničke, još uvijek u fazi izgradnje.  (Ne)snalaženje u šumi zakona, propisa, pravila, koje poduzetnici često niti ne razumiju, a još češće nemaju koga i pitati za savjet, inspekcije danas ulove li vas “s prstima u pekmezu” strogo kažnjavaju, umjesto da nam budu pomoć i potpora poduzetnička su svakodnevnica. U želji da nam u takvim okolnostima bude svima lakše, a potragu za odgovorima koje tražimo olakšati će Vam Virtualni ženski poduzetnički centar i naš pravni savjetnik Danijel Pribanić.

Postavite pitanja za rubriku "Pitajte pravnog savjetnika" i sve potrebne odgovore pronađite ovdje

Danijel Pribanić
Danijel Pribanić, mag. iur.

Danijel Pribanić je 2005. godine završio Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, a 2010. godine postao magistar europskih studija sveučilišta Pariz 2 i Zagrebačkog sveučilišta. Pravosudni je ispit položio 2008. godine, 2012. godine se kvalificirao za izmiritelja, a od 2014. godine se nalazi na listama arbitara Arbitražnog sudišta Hrvatske gospodarske komore. Sudski je tumač za engleski jezik.


Savjeti i odgovori koje daje naš pravni savjetnik nisu savjeti koje možete koristiti kao savjete odvjetnika, i služe isključivo za dobivanje jasnije slike i kao poticaj da u tom smjeru i potražite rješenje za svoju situaciju. Pravni savjetnik nema uvid u osobu koja postavlja pitanje niti u djelatnost kojom se bavi, što može biti odlučno za konkretnu situaciju. Radi dobivanja što konkretnijeg odgovora Vas stoga tražimo da budete što detaljniji u postavljanju pitanja. Kako se propisi i praksa stalno mijenjaju, odgovor koji je dan u nekom trenutku ne mora vrijediti i u budućnosti. Stoga obratite pozornost na vrijeme kad je odgovor dan. Za sva dodatna pitanja i pravnu pomoć trebate se obratiti nekome od odvjetnika ili drugih stručnjaka.

Upišite svoje ime*
E-mail:*
Broj telefona*
-
Postavite pitanje*

Idem za tri mjeseca na porodiljski dopust kojega će mi država financirati u trajanju do godine dana starosti djeteta, a vlasnica sam i jedina zaposlena te direktorica u svojoj tvrtki. Smijem li za vrijeme porodiljskog dopusta obavljati uobičajene aktivnosti u svojoj tvrtki popu izdavanja faktura, odlaska na poslovne putove ili slično te ako ne smijem što da napravim u tom slučaju, jer ne kanim zapošljavati nekoga „stranog“ da vodi moju vlastitu tvrtku?

Srpanj 2016.

Rodiljni dopust služi prije svega dobrobiti djeteta, pa tek onda majke i oca. U mikro poduzeću kao što je Vaše, ta zaštita Vas kao majke nema pretjeranog smisla jer ste sami i osnivačica i direktorica društva. Poslove koji su usko vezani za poslove direktora a koje ne može obavljati nitko treći, Vi trebate obavljati. To je prije svega sklapanje ugovora ili podnošenje financijskih izvješća. Ako biste obavljali ostale poslove, Vi biste mogli izgubiti pravo na naknadu i biti prekršajno kažnjeni. Izdavanje faktura svakako nije posao koji je usko vezan za osobu direktora, jer to može obavljati i druga osoba u radnom odnosu ili netko izvan poduzeća (knjigovodstveni servis) po Vašoj uputi. Ako ste jedina zaposlena osoba, nije mi jasno tko obavlja stvarni posao temeljem kojeg se izdaju računi. Stoga bi se vrlo lako moglo utvrditi da po prometu Vašeg društva, a zbog nedostatka aktivnih radnika, Vi zapravo obavljate sav posao. Moj bi prijedlog bio, temeljem ovih podataka koje ste dali, da angažirate treću osobu kao prokuristu, ili kao radnika koji bi radio nekoliko sati tjedno. Ovisno o naravi posla to bi mogao biti i nekakav vanjski suradnik temeljem ugovora o djelu, a pretpostavljam da i sad koristite rad (djelo) vanjskih suradnika. To bi svakako trebao biti netko Vama blizak, a ovisno o načinu njegova angažmana, plaćali biste veće ili manje poreze i doprinose na takav rad.

Zašto vlasnici tvrtki nemaju pravo na naknade za nezaposlene pri Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, jednom kada ugase tvrtku. Naime, već 18 godina sam vlasnica sam svoje tvrtke i uredno sam plaćala sve doprinose državi uključujući i one koji idu u fond solidarnosti za Hrvatski zavod za zapošljavanje. Zašto onda ja kao vlasnica tvrtke kad ugasim svoju tvrtku ne smijem se prijaviti na HZZ i ostvarivati svoja prava kao nezaposlena osoba!

Srpanj 2016.

Prema Vašem opisu ispunili ste uvjete za prijavu na Zavod, ali ne nužno i za dobivanje naknade za vrijeme nezaposlenosti. Drugim riječima, Vi imate ista prava na druge oblike pomoći nezaposlenoj osobi kao i netko tko nije zatvorio svoju firmu (u biti je to pomoć u traženju posla, mogućnost prijave za poticaje i slično). Hoćete li imati i pravo na naknadu za nezaposlenost ovisi o procjeni Zavoda o razlozima zatvaranja firme i o tome jeste li u roku od 30 dana od dana zatvaranja prijavili tu činjenicu Zavodu.
U procjeni hoćete li dobiti naknadu ili ne traži se takozvani „opravdani razlog zbog kojeg je došlo do prestanka samostalne djelatnosti“, pa tako ako je osoba prestala obavljati samostalnu djelatnost bez opravdanog razloga, ona nema pravo na novčanu naknadu. Kao opravdan razlog, smatraju se: insolventnost, nelikvidnost prema propisima o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, zaključenje stečajnog postupka, poslovanje s gubitkom, gubitak poslovnog prostora, gubitak povlastice odnosno dozvole za obavljanje djelatnosti propisane posebnim propisom, bolest osobe osigurane u slučaju nezaposlenosti, gubitak poslovnog partnera, ozbiljna šteta na imovini osobe osigurane u slučaju nezaposlenosti, prirodna katastrofa i katastrofa uzrokovana višom silom, te drugi razlozi za koje osoba dokaže da su opravdani. Na ovaj se način sprječava zloporaba sustava dobivanja naknade za vrijeme nezaposlenosti, i slažem se s Vama da je sustav po tome nepravedan i da stavlja poduzetnike u neravnopravan položaj. Kako ne bi postojala diskrecija u donošenju odluke ima li netko pravo naknadu ili nema, zakonom su propisani načini utvrđivanja opravdanih razloga. Tako za svaki od razloga u Zakonu o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti postoji popis potrebnih dokaza (popis je u članku 40.a). O svemu možete dobiti i konkretnije podatke od Vašeg službenika u Zavodu ili pravnog savjetnika. Moj je prijedlog da se svakako prijavite u evidenciju nezaposlenih osoba Zavoda jer osim novčane naknade za nezaposlenost, na Zavodu postoji i niz drugih oblika pomoći nezaposlenim osobama i poslodavcima koji zapošljavaju teže zapošljive kategorije radnika i slično.

Ne želim državi plaćati više nego što treba glede doprinosa, jer smatram da mi država uzima 50 puta više nego što mi vraća zbog skupe cijene rada. Koji je minimalni oblik zapošljavanja (broj sati) na koji se mogu prijaviti u odnos na uobičajeno puno radno vrijeme (8 sati dnevno, 40 sati tjedno) na koji se mogu prijaviti kako bi državi plaćala minimalni iznos doprinosa?

Srpanj 2016.

Vaše mi pitanje nije potpuno jasno. Govorite o tome da želite biti prijavljeni na 40 sati tjedno, a tražite minimalni oblik zapošljavanja. U Hrvatskoj je običaj da se radnika prijavljuje na pola radnog vremena, iako propisi ne ograničavaju najmanji broj sati na koje se radnika prijavljuje, i teoretski radnik može biti prijavljen i na 1 sat tjedno. 40 sati tjedno je puno radno vrijeme, a sve manje od toga je nepuno radno vrijeme. U vrijeme dok su propisi o mirovinskom osiguranju diskriminirali radnike koji su radili u nepunom radnom vremenu (staž osiguranja im se pondirao na puno radno vrijeme), ovaj oblik zapošljavanja nije bio raširen, i koristio se samo kod onih radnika kojima je država (zavodi) plaćala razliku u plaći do punog radnog vremena zbog nekih posebnih potreba. Sad propisi o mirovinskom osiguranju ne predviđaju to kažnjavanje radnika koji ne rade u punom radnom vremenu, i njihov staž se jednako broji kao i staž radnika koji rade u punom radnom vremenu. Na isti način i radnik koji radi jedan sat tjedno (na primjer čisti prostorije), ima pravo na najmanje 4 tjedna godišnjeg odmora (što je u njegovom slučaju 4 radna dana), kao i radnik koji radi od ponedjeljka do subote (u potonjem slučaju je to 24 radna dana). Ovaj način zapošljavanja koristite kad Vam je uistinu radnik potreban u kraćem vremenu od 40 sati tjedno.

S druge strane, ako ste poduzetnik, porezna uprava bi Vam umjesto tretmana radnika koji radi u nepunom radnom vremenu, mogla pripisati tretman slobodnog zanimanja (ne znam čime se bavite) i obračunati Vam doprinose kao da primate takozvanu poduzetničku plaću. Ona je trenutno 8.840,70 kuna (ovo je takozvani bruto 1 iznos na koji se obračunavaju dodatni doprinosi na plaću). Kako biste to izbjegli, svakako se treba prijaviti kao radnik u punom radnom vremenu – 40 sati tjedno, i isplaćivati si minimalnu plaću koju propisuje posebni zakon. Trenutno je ta plaća 3.120 kuna (bruto 1 iznos) za radnika koji radi u punom radnom vremenu (40 sati tjedno). Takozvani bruto 2 iznosi 3.657 kuna, dok Vam je neto iznos, ako nemate djece i živite u Zagrebu, 2.496 kuna. Povrh plaće možete si isplatiti i troškove prijevoza (postoje razni načini) i ako uzmemo da se vozite tramvajem, to je 360 kuna mjesečno, neoporezivo. Godišnje si možete isplatiti i 2.500 kuna prigodne nagrade, i kad sve uzmemo u obzir, za godišnji trošak od 50.704 kune za plaću samoj sebi, dobijete neto iznos 36.772 kune, ili 73%. Svakako se savjetujte sa svojim knjigovodstvom i o drugim oblicima isplata.

Nedavno mi je kolegica rekla da kao vlasnica tvrtke i direktorica imam si prvo isplatiti 400 kn jednokratno godišnje novčanu nagradu za trud (kao vlasnica tvrtke) što država ne oporezuje. Što znate o tome i kako to pravno mogu izvesti da si isplatim navedeno?

Srpanj 2016.

Pretpostavljam da je Vaša kolegica zaposlena u društvu u kojem je vlasnik. Ova nagrada mi pod tim nazivom nije poznata, i moguće je da se radi o običnoj isplati neoporezive prigodne nagrade radniku u visini do 2,500 kuna godišnje ili darovanju radnika u naravi do visine od 400 kuna godišnje. Ovaj viši iznos obično se isplaćuje radnicima kao božićnica, kao regres za godišnji odmor i slično, dok ovaj drugi iznos obično radnici dobivaju oko Uskrsa, iako za to nema nikakvog posebnog pravila kad se isplaćuje, u kojem iznosu i pod kojim nazivom. Nagrade mogu biti isplaćene i u manjoj vrijednosti od ovdje navedenih, a ako se isplate u većem iznosu, razlika se gleda kao oporezivi primitak. Ako niste zaposleni u svojem društvu ne vidim mogućnost isplate te nagrade u nikakvom iznosu bez plaćanja poreza. Svakako se savjetujte sa svojim knjigovodstvom i o drugim mogućnostima koje Vam porezni propisi omogućuju.