Glupe navike koje, želite li biti uspješni u poduzetništvu, morate izbjegavati

Biti uspješnom poduzetnicom ili poduzetnikom ne znači ne činiti greške. Upravo suprotno, greške su uobičajene. No, znatno ih manje čine uspješne poduzetnice i poduzetnici, od onih prosječnih te posebice - onih neuspješnih. 

Ujedno greške su veliki motivator uspješnim poduzetnicama i poduzetnicima za napredovanje u poslovnom smislu, jer iz njih uvijek nešto nauče, te znaju primjeniti naučene lekcije u nekim budućim izazovima koji se javljaju.

No, za uspjeh u poduzetništvu postoji nekoliko univerzalnih pravila kojih se moramo držati kako ne bi stjecali pogrešne navike u poslovanju, koje kada se učestalo ponavaljaju postaju - neželjene glupe navike. Glupe navike niti jedna poduzetnica i poduzetnik koji žele profitabilnost i rast svojih poslovnih aktivnosti ne žele u svom djelokrugu, stoga evo nekoliko njih koje svakako treba izbjegavati. Kako bi imali uspješno poduzetništvo, ali kako bi i sami bili uspješan poduzetnik i prije svega čovjek.

Jedna od glupih navika svakako je gomilanje različitih materijalnih dobara – potreba da se ima puno u nekretinama, automobilima, skupim brandovima odjece, obuće – što iskreno niti donosi zadovoljstvo na duge staze niti je pravi pokazatelj uspjeha. Materijalna dobra nam olakšavaju život. Naravno i da bez sumnje stoji ona kako je bolje plakati u ferrariju nego na biciklu, ali i taj ferrari ima svoju cijenu. Glupa je navika svrstavati uspjeh u poduzetništvu uz stanje na računu, iako mnogi drže da je upravo pozitivna bilanca jedini krijeriji po kojemu se trebamo ravnati. Za našu pravnu osobu da, ali ne i za nas kao čovjeka.

Gomilanjem materijalnih dobara, nerijetko nosi veliku šupljinu u duši. Da bogatstvo nosi beskrajno more sreće, svi bogataši bili bi iznimno radosni ljudi. No, svi znamo da tomu nije tako, upravo suprotno, neki od najbogatijih ljudi današnjice milijune troše na „liječnike duše“, pate od različitih oblika depresije, a nerijetko i izvrše samoubojstvo. 

Dakle – kod gomilanja materijalnog bogatstva koji prelazi sferu ugodne egzistenicje, ne zaboravite da ništa od toga nećete nositi sa sobom u grob, stoga je bolje potrošiti na stvari koje će vam donijeti zadovoljstvo, a ne paradu ega. Izbjegavajte pod svaku cijenu glupu naviku na koju znaju padati uspješni ljudi - materijalno nadmetanje. – samih sa sobom ili sa susjedstvo.

Glupa je navika ne imati snage reći oprosti. Što nam je veći ego to nam je teže reći oprosti. Priznati da smo pogriješili pa i čak kad mislim duboko da nismo. Pravi uspješan poduzetnik uvijek u svom vokabularu mora imati spremnu riječ oprosti, ali ne samo radi parole, nego i istinske želje izreći to kada uvidi da je pogriješio, kad nije u pravu i kada ljudi oko njega bolje znaju.

Poduzetnici imaju snažan karakter, iznimnu samouvjerenost, jaku želju za samoodržanjem te su zbog toga često i vukovi samotnjaci – usamljeni u idejama, aktivnostima, planovima... Na tom putu nerijetko se gaze svi oni koji nisu istomišljenici, koji se ne slažu s nama, koji nam nisu po volji. Put prema uspjehu nije minsko polje koje od nas traži da sigurno gazimo prema mapi, pazeći da ne stanemo na minu i ne pitamo što i kako dalje. Mi idemo prema uspjehu uz pomoć drugih i s drugima. Stoga je jako bitno kada „nagazimo“ te iste ljude znati shvatiti svoju pogrešku, ispričati se – istinski i u dubokom uvjerenju da nam je žao zbog naših riječi i djela, te pokazati da smo spremni raditi i na sebi.
Dakle glupa navika koju treba na putu prema uspjehu izbjegavati je svakako „zaboravljanje“ na ispriku kada smo u krivu.

Velika glupa greška poduzetnika je prevelika vjera u sposobnost ljudi koji ih okružuju, vjera koja je veća od njihovih objektivnih mogućnosti. U sudaru naših očekivanja sa stvarnošću usmjerenoj prema ljudima od kojih imamo očekivanja (najčešća koja su ispod naših želja i percepcija) rađa se velika frustracija. Često mjerimo ljude po vlastitim sposobnostima, a većina ljudi oko nas je prosječna i takvima ih moramo shvaćati kada imamo od njih određena očekivanja.Počnemo li mjeriti ljude s kojima radimo, s kojima surađujemo, uz koje živimo svoje poduzetništvo s vlastitim (nerijetko iznadprosječnim) sposobnostima nailazit ćemo stalno na zid frustracije jer nešto ne mogu, ne znaju ili pak ne žele napraviti, daleko od onoga kako mi to umijemo.

Prevelika iskrenost i otvorenost izrazito je opasna glupa navika na putu prema uspjehu u poduzetništvu.
Gotovo da nema poduzetnice i poduzetnika kojemu nisu poslovni partneri pokrali ideje, uzeli klijenta, nanijeli čak i poslovnu štetu jer su bili previše iskreni, dobronamjerni i otvoreni u svom poslovnom odnosu.

To ne znači da svakog tko vam se približi s namjerom poslovne suradnje trebate promatrati kroz nišan, ali nikako ne smijete igrati otvorenim kartama, vjerujući da u svakome tko vam pruža ruku suradnje „čuči iskreno dobro“. Ne nanosite sebi štetu previše pričajući o vlastitim planovima, aktivnostima i projektima. Zatvorite usta svaki puta kada kažete više od pet rečenica o svojim projektima. Neki ih u vašoj sredini možda neće iskoristiti, ali će zato nerijetko iz čiste zlobe, napraviti sve da se ne dogode, tj. „minirati će vas“ jer na taj način mogu uživati u vašem neuspjehu.

Glupa navika prema putu prema uspjehu je laganje. Naravno da lažemo svi – nema onoga tko nije slagao. I danas ste izrekli, kaže statistika, najmanje četiri laži. Primjerice, susjed vas pita kako ste, a vi odgovorite – odlično susjed, sve super. A primjerice tužni ste, bolesni ili jednostavno zlovoljni. Već ste izrekli laž.

No treba razlikovati zlonamjernu, proračunatu laž, od one bezazlene kojom „kamufliramo“ istinu radi subjektivnih “viših“ okolnosti. Na primjer moja me jedna kćerka često pita ima li talenta za pjevanje. A iskreno „reve kao dalmatinski tovar“, baš kao i ja – totalni antitalent za pjevanje. No s druge strane tko sam ja da jos ističem loše pjevanje posebice jer je ograničeno na performans ispod tuša ili kad čisti po kući. Ako je to veseli za mene će biti novi Pavaroti. I naravno da je lažem, ali bezazleno. Osim ako ne pročita ove redove, onda me ni azil u Švicarskoj neće spasiti.

No na putu prema poduzetničkom usjehu mnoge će poduzetnice i poduzetnici ciljano, beskrupulozno lagati, nerijetko nanoseći štetu drugima, ali na koncu s negativnim učinkom - samo sebi.

Lagat će o svojim kompetencijama, profesionalnosti, kvaliteti svojih proizvoda i usluga, lagat će o svojim vrijednosnim sudovima, poštenju, ulozi u poduzetništvu.

Glupa navika koju uspješni poduzetnici moraju izbjegavati je škrtost. Ali tako ih puno ima škrtih na ovim našim prostorima. Pravi Ćirili Stipse. Pod ovom glupom navikom nemojte brkati opreznost trošenja sa škrtošću. Naravno da kada govorimo o poduzetničkom angažmanu svaku potrošnju treba držati pod uzdama te na 1euro kojeg potrošimo, moramo najmanje 4 eura zaraditi.
Govorimo o škrtosti (materijalnoj i mentalnoj) – prema zaposlenilcima, partnerima, prijateljima, radnim kolegama, konkurenciji. Uskraćivanju komplimenata radnicima kada odlično odrade posao, uskraćivanje ručka poslovnom partneru radi potvrde zadovoljstva suradnjom, uskraćivanje vremena za saslušati nekog prijatelja koji je u nevolji.
Ne libite se odvojiti vrijeme i novac za one koji su u potrebi, jer uvijek je dobro da ste vi oni koji daruju, nego da se vama mora darovati
Ne budite škrti na djelima, riječima, novcu...

Glupo je dokazivati se bilo kome osim samom sebi. No najčešće se dokazujemo svima osim samom sebi. Potreba za dokazivanjem svojevrsni je alat našeg ega baš kao što paun širenjem repa koje pokazuje svoju raskoš u pokušaju uloviti ženku. No, za razliku od pauna kojemu je ovaj „dokazni materijal“ imputirala priroda, kod čovjeka je snažnu potrebu za dokazivanjem potaknula potreba da svima oko sebe „nešto pokažemo, da ih uvjerimo, da vide što smo i tko smo!“
Prvo – zbog čega bi bilo kome morali išta dokazivati, tko su ljudi oko nas da im mi moramo svjedočiti o svojim namjerama, aktivnostima, djelima, te što ih uopće čini kompetentnima da o njima sude. Zapamtite – dokazivati se jedino morate sebi, stoga zaboravite na glupu naviku i potrebu dokazivanja drugima.

Glupo je bojati se na svom putu poduzetničkog uspjeha. Strah je tipični obrambeni mehanizam čovjeka se ne izaći iz zone komfora. Ljudi (velika većina njih) utapaju se u prosječnosti jer ne žele izaći iz zone komfora, ne žele se boriti, ne žele ništa mijenjati. Takvo stanje „okamenjuje“ dodatno strah – strah od promjena, neuspjeha, riječi okoline, pa se većina ljudi ustvari boji i pomisliti na uspjeh, a kamo li krenuti putem njegovog ostvarenja u poduzetništvu. Strah ih obuzima do te mjere da se i na samu pomisao da bilo što mijenjaju u svom životu stresu i odmahuju glavom. O pokušaju nešto promijeniti – niti ne pomišljaju.

Strah je jači. Upravo je bitna razlika između uspješnih i neuspješnih poduzetnika, iako jednako nose neke svoje strahove, u tome da se ovi uspješni usude savladati strah i krenuti. Svoje ideje, riječi, planove usude se unatoč strahu, pretočiti u djela i aktivnosti. Sve u poduzetništvu (ali i životu) počinje odlukom, odlukom da se ne bojimo i da krenemo.

Narodi jugoistočne Europe gotovo su „patetnirali“ neodulučivanje u životu. Bojimo se odlučiti o bilo čemu, pa i kada nam se odgovor koju odluku izabrati sam nameće. Radi vlastitog komformizma i manjka volje uhvatiti se u koštac sa strahom koji nas okiva, radije nećemo odlučivati ništa. A manjak volje donositi odluke i višak straha uočavamo gotovo svugdje – od najviših političkih struktura koje tek koketiraju s donošenjem odluka, pa ih onda brže bolje mijenjaju kada ih donesu, pa opet nešto novo „serviraju“ i tako živimo na vjertometini njiihovog kolebanja i straha.
Sve više nam mladi naraštaji imaju osjećaj straha u sebi. Pristisnuti okolinom, stavom svojih vršnjaka o određenim razmišljanjima i željama za djelovanjem, koji ako nisu prilagođeni mišljenju većine, svakako nisu dobro došli i mladi ih se boje provoditi.

Dakle „ubijajte“ strah u sebi, posebice strah od neuspjeha jer je gajiti bojazan o onome što kanimo raditi i što želimo glupa navika.

Naručite knjigu “Ne posustani, ne odustani!” – prvi vodič za uspjeh u poduzetništvu jugoistočne Europe

Tekst o glupim navikama koje uspješne poduzetnice i poduzetnici trebaju izbjegavati preuzet je iz knjige "Ne posustani, ne odustani!" - prvog vodiča za uspjeh u poduzetništvu jugoistočne Europe, autorice Sanele Dropulić.

Promocija prvog vodiča za uspjeh u poduzetništvu jugoistočne Europe, za sve koji žive poslujući u realnom sektoru, ali i sve one koji to žele održat će se 19. studenoga 2017. g. od 11:00 do 13:00 sati u Hrvatskom novinarskom domu, Perkovčeva 6,  Zagreb.

Knjiga je tiskana donacijama poduzetnica i poduzetnika, sredstvima crowfoundinga te financijskom pomoći Virtualnog ženskog poduzetničkog centra www.poduzetnica.hr. Sva sredstva od prodaje knjige bit će donirana organizaciji besplatnih edukacija za poduzetnice i poduzetnike, kao i sve one koji to žele postati.

Knjiga se može naručiti putem maila: info@poduzetnica.hr, te platiti u vidu donacije od 100 kuna koje će biti iskorištene za besplatne poduzetničke edukacije diljem Hrvatske.

Facebooktwittergoogle_pluslinkedin