Kroz šumu zbunjujućih zakona i propisa, lakše uz pomoć pravnog savjetnika Virtualnog ženskog poduzetničkog centra

Danijel Pribanić odgovara i na vaše najveće nedoumice i nepoznanice u poslovanju

Tko preživi hrvatski zakonski kaos - preživjet će sve uvjete poslovanja - uvriježena je poštapalica kojom se opisuje (ne)snalaženje u šumi zakona, propisa, pravila, koje poduzetnici nerijetko niti ne razumiju, a još češće nemaju koga i pitati za savjet. Koliko je situacija zbunjujuća posebice se osjeti kada inspekcije ulove poduzetnike "s prstima u danijel-pribanicpekmezu" i kada slijedi strogo kažnjavanje, umjesto pomoći snaći se u stalnim izmenama zakona koje je teško i najvećim profesionalcima pratiti.  

Stoga je i sasvim razumljivo da već po svom osnutku Virtualni ženski poduzetnički centar uspostavio suradnju s Danijelom Pribanićem, koji se savjetovanjem klijenata bavi više od deset godina. Kako ističe i svojim djelima pokazuje, riječ je o osobi koja uživa u spoznaji da svojim radom i iskustvom pomaže  korporacijama i pojedincima i poduzetnicima u svakodnevnom radu.

- Poduzetnik negdje nešto čuje ili krivo zaključi, i umjesto da kaže koji problem ili ideju ima, traži od savjetnika potporu za već donesenu odluku. Internet je prepun i žalopojki oko nelogičnosti propisa i teških kazni, a dojam mi je da je puno toga moguće izbjeći ako se na vrijeme planira. Ovo je posebno često baš u poduzetništvu jer koliko god conflictpostojale razne institucije, nigdje ne vidim potpunu informaciju. Nijedna državna institucija ne informira ljude o ničemu korisnom na sveobuhvatan način, i zato je ova inicijativa poduzetnica.hr ono što upravo nedostaje na tržištu - već je na startu naše suradnje ocijenio Danijel Pribanić, naš pravni savjetnik "stavljajući se u službu" svih članova Virtualnog ženskog poduzetničkog centra.

I do sada je potrošio sate i sate kako bi do u detalja odgovorio na upite naših članica i članova ne bi li se došlo do prve informacije i prave poduzetničke aktivnosti za djelovanje. 

- Postoji stotine tema i pitanja o kojima treba voditi računa, zbog čega je poduzetnicima potrebno savjetovanje neovisnog stručnjaka, a ne da se po javnim institucijama koje su tu da nas kažnjavaju ili nam ubiru porez, traže rješenja. Upravo ovo posljednje dominira u pitanjima, pa se ljudi žale na nelogične upute inspekcija i prije nego su pokrenuli poslovanje. Nekako mi je to nezrelo postupanje i umjesto da se potraže propisi koji su javno dostupni i donese neki sud, vidim da ljudi na sve načine pokušavaju izbjeći korištenje usluga profesionalnih savjetnika. Zar nije nelogično od porezne uprave tražiti odgovor na pitanje kako ćete platiti manje poreza? Hoće li Vam konkurent reći da je nabavio opremu izravno od proizvođača iz EU umjesto da ju je kupio od lokalnog distributera i tako uštedio? Trebaš li ovu ili onu dozvolu za posluživanje hrane i ima li razlike ako samo pečeš kolače ali ih i ne poslužuješ? To su konkretna pitanja koja muče poduzetnike i tu smo za njih da im na ta pitanja damo odgovore. Sve je više upita kako osnovati firmu u inozemstvu i raditi lokalno, koji se porezi
plaćaju i jesi li pod nadležnosti lokalnih inspekcija. S druge strane, u javnosti vidim da se i dalje raspravlja o tome treba poduzetnicali osnivanje firme biti brže, a svima je jasno da 3 ili 4 tjedna osnivanja firme ne znači ništa u odnosu na godine u kojoj bi ta firma trebala poslovati. Želja mi je da u suradnji s poduzetnica.hr uistinu pomognemo ženama i muškarcima pokrenuti i voditi uspješne biznise.

Nedavno ste pokrenuli i pravnu akademiju, Law Academy. Čime se bavi akademija i otkud ideja?

Upravo u ovom projektu pravne akademije pokušavamo mladim ljudima pokazati koliko je donošenje odluka u poduzetništvu i u korporacijama složeno, i kako je na pravnicima teret nekih ranijih vremena kad se za pravo ili nije previše marilo ili kad se od pravnika očekivalo deklamiranje pravnih propisa. U akademiji imamo poseban projekt koji spaja mlade pravnike s iskusnim poduzetnicima i poslovnim ljudima i cilj nam je potaknuti naše polaznike na otvorenost razmišljanja, spremnost na davanje konkretnih odgovora na pitanja i situacije. Ideja u pozadini je da sve više korisnici pravih usluga ne žele plaćati nerazumljiva nabrajanja pravnih propisa, nego dobiti konkretnu uslugu za jasnu cijenu. Uskoro ćemo imati i projekt za pomoćnike u odvjetničkim uredima koji nisu po obrazovanju pravnici iako rade takve poslove.

Gdje vidite priliku za napredovanje i koje će se potrebe pokazati u budućnosti?

Očekujem sve veći pritisak i očekivanje na pravnu profesiju da aktivno sudjeluje u rješavanju problema, i da ne budu njihov uzrok. To je sve češći zahtjev i iako ne znači da je uvijek opravdano kriviti pravnike za neuspjeh nekog projekta, pravnici trebaju pokazati da mogu puno više od citiranja propisa i vođenja sudskih sporova. Pravnici trebaju razumjeti psihologiju i motivaciju i interes stranaka, prepoznati trenutak za davanje konkretnog savjeta i mišljenja. Ovakav pristup razvijamo u Law Academy, i siguran sam da će tržište to prepoznati.

 

 

Pitanja poduzetnica i poduzetnika pravnom savjetniku Virtualnog ženskog poduzetničkog  centra

Iako radim sve po zakonu, uvijek mi je inspekcijski nadzor veliki stres i stalno imam osjećaj da sam napravila nešto zene-ictkrivo (kao kad vas policajac zaustavi u vožnji automobila, uvijek se osjećate blesavo iako znate da ništa niste krivo napravili) – stoga se pitam, ako se dogodi da ipak nešto napravim krivo (jer se zakoni stalno mijenjaju i ne možeš stalno pratiti korak s njima tako brzo) da te ne kazne novčano nego da se izda neka uputa za ispravak prekršenog pravila, tj. Za popravak greške bez kažnjavanja?

Vaš dojam da ste potencijalno nešto krivo poduzeli je uobičajen i kod manjih i kod većih poduzetnika, i kao da ima veze s našim mentalitetom u kojem je teško priznati i dobiti priliku ispraviti pogrešku. Tako i za najmanji prijestup u poslovanju, inspektori prijete kaznama, i pokreću postupke za naplatu kazni. Predlažem Vam da u dogovoru s Vašim pružateljima usluga računovodstva i pravnom podrškom, koju svaki biznis treba imati, napravite sastanak i utvrdite u kojim područjima su mogući prijestupi, što se treba ispraviti i koje to kazne uopće Vama prijete u slučaju nekih inspekcija. Jer dok neke povrede mogu ozbiljno utjecati na poslovanje, neke opet dovode do sudskog postupka u kojem se opet može i smanjiti ta kazna ili se na njezino plaćanje možete na vrijeme pripremiti.

Obično bi sastanak s Vašim savjetnicima trebao dovesti i do stvaranja popisa spornih područja, a Vaši će savjetnici znati pobrojati sve ili većinu toga na što trebate obratiti pozornost u poslovanju. Uputit će Vas i kako se nositi sa samom inspekcijom. Teško je zamisliti da biste tijekom poslovanja uspjeli izbjeći povredu brojnih propisa. Stoga se osigurajte za takve slučajeve korištenjem usluga savjetnika i ne dopustite da Vam strah od kazni utječe na Vaše poslovanje i Vašu motivaciju.

Neki se propisi kose jedni s drugima ili sa stvarnim životom, i ne dozvolite inspektoru da njegovo tumačenje događaja bude konačno. Ne očekujem da će se stav inspekcija promijeniti i da će izdavati opomene i upute kako nešto napraviti, iako za to imaju mogućnost po zakonu, ali je na nama da se borimo za ono što je razumno i što služi cijeloj zajednici. sat1

Želim otvoriti svoju tvrtku, ali u biti ne znam što mi je bolje – jer mi se čini da su male razlike između d.o.o.-a i j.d.o.o.-a iako na početku je samo razlika u osnivačkom kapitalu, ali kroz godinu dana sve dođe na isto – jesam li u pravu i što mi savjetujete!

Prvo Vam čestitam na poduzetničkoj inicijativi. Izbor oblika kroz koji želite ostvariti svoje poslovanje od presudne je važnosti. Nekako mi se ipak čini da dilema između j.d.o.o. i d.o.o. i nije prava dilema. Naime, ovaj jednostavni oblik se osniva s 10 kuna temeljnog kapitala, dok ovaj drugi s 20,000, ali osim toga, u praksi i u pogledu troškova, mogućnosti likvidacije društva, i ne postoji neka razlika. Iskustvo mi je i da neki odbijaju poslovanje s j.d.o.o. jer se ne čini ozbiljnim. Samo preoblikovanje j.d.o.o. u d.o.o. koje se događa ako povećate temeljni kapital na 20,000 kuna ili više, što se radi iz poreznih razloga, košta i ne vidim potrebu za tim dodatnim troškom ako već u samom početku imate očekivanje o značajnom prometu Vašeg biznisa i kupcima. Nemojte ni zaboraviti da novac koji ste uplatili kao temeljni kapital, stoji na poslovnom računu tvrtke i njega koristite za kupnju opreme, isplatu plaća i doprinosa.

Kod donošenja odluke o pravom obliku poslovanja trebate uzeti u obzir i mogućnost pokretanja obrta ili registracije samostalne djelatnosti. Dosta ovisi o tome tko su Vam kupci, imate li neku posebnu opremu za poslovanje, imate li redovni posao i tome slično. Navodim ovo jer je društvo dosta teško likvidirati, a sama činjenica da ste direktor stvara obvezu na plaćanje doprinosa iako nemate aktivno poslovanje. S vremena na vrijeme i država podupire pokretanje biznisa, pogotovo žena, i ti natječaji u sebi sadrže ograničenja o obliku poslovanja.zakoni3

Zašto ne mogu otvoriti tvrtku pod imenom kojega ja želim, nego me pet puta vraćaju i kažu da je previše strano, previše ima podudaranja u suglasnicima s drugim tvrtkama i slično. Čemu ovakva pravila služe i kako na kraju odabrati ime tvrtke tj. kojim se pravilima služiti u tim slučajevima?

Ovakvi su slučajevi veoma česti, a iz iskustva mogu reći da se radi ili o nedovoljnoj pripremi ili kucanju na pogrešna vrata. U namjeri da olakša poduzetničku inicijativu, država je stvarala razne servise i umjesto da se stvari olakšaju, dobili smo paralelni sustav koji maločemu služi. Moj Vam je prijedlog da se s javnim bilježnikom kod kojeg ćete osnivati društvo, najavite i razgovarate o svemu što Vas interesira. To isto možete napraviti s odvjetnikom. Oni će najbolje procijeniti ima li prijedlog tvrtke (naziva društva) izgleda da bude upisano u registar, i kad dobijete pravi prijedlog, rezervirat ćete to ime kod sudskog savjetnika na sudskom registru. Dobit ćete potvrdu da je ime Vaše i da se nijedno društvo koje je upisano u tom registru, tako ne zove ili ima slično ime koje može dovesti u zabunu. To Vam je zapravo jedino jamstvo da će Vam ime i proći jednom kad osnujete društvo (rezervacija traje 30 dana). Sve ostalo i sve državne službe i agencije trebate zaboraviti.

Vezano za sam izbor imena društva, donedavno je ime moglo biti samo na hrvatskom jeziku ili na grčkom ili latinskom jeziku (ili nekom drugom mrtvom jeziku). Ulaskom u EU se to promijenilo, i možete izabrati ime na bilo kojem jeziku koji je služben u EU. To ćete dokazati izvatkom iz rječnika, ali najbolje je zatražiti potvrdu sudskog tumača za taj jezik da naziv koji predlažete ima konkretno značenje na jeziku koji nije hrvatski. Bez obzira kako se službeno društvo zove, imate pravo upisati u sudski registar i prijevod tog naziva na koji god jezik želite, ali u prometu trebate koristiti i hrvatski naziv.

Paperwork

Zakonom je propisano da tvrtke ne smiju biti nalik jedna drugoj jer to može stvoriti zabunu u prometu. I Vašem je interesu da Vam se društvo zove drukčije od drugih društava, i da izbjegnete sve moguće zabune koje mogu nastati. Ne možete imati riječ „hrvatski“ ili bilo koju sličnu riječ u imenu svojeg društva, osim ako nemate posebno odobrenje (koje se čeka oko 6 mjeseci) i za koje trebate objasniti zašto biste imali taj naziv. Da se to izbjegne, možete slobodno koristiti imena gradova i drugih mjesta u nazivu društva, pa se tako koriste riječi kao što su Zagreb, kao i imena ostalih gradova i mjesta, Adria, i tome slično.

Cijelo vrijeme, dakle i prije nego smo ušli u EU, društvo se moglo zvati prema svojem osnivaču – ako ste Vi Ana Anić, društvo se može zvati Anić d.o.o., kao i prema žigu koji društvo koristi. Žig ovdje ne znači pečat, nego je to hrvatski naziv za ono što se u engleskom naziva trademark, ili nekad u našem jeziku kao brend. Dakle, ako imate potrebu nazvati svoje društvo nekako posebno i koristeći pojam koji ne znači ništa na nijednom službenom jeziku EU, stvorite žig s tim pojmom – dovoljno je imati i takozvani verbalni žig, dakle samo napisanu izmišljenu riječ, registrirajte ga kod Zavoda za zaštitu intelektualnog vlasništva, i dajte posebnim odobrenjem društvu o osnivanju pravo korištenja tog žiga. Vaš javni bilježnik i odvjetnik će Vas detaljnije savjetovati.

Kao završnu napomenu moram istaknuti da naziv društva nema veze s nazivom neke poslovne jedinice. Tako ako imate društvo koje se zove Anić d.o.o. i ima kafić i pizzeriju u svojem poslovanju, Vaši se kafić i pizzerija ne moraju zvati Anić, nego kako god želite: Pod krošnjama lipa, Najfinija pizza, i tome slično. Ako Vam je upravo naziv poslovanja bitan, uz ime društva kako je upisano u sudski registar, dodajte i taj Vaš naziv, taj brend na poslovne papire, posjetnice, email zakoni2adresu i potpis. Možda ćete imati i više brendova i poslovanja u jednom društvu, i to trebate riješiti na ovaj način. Ipak, ako bi djelatnosti bile dosta različite, ili biste imali situaciju da Vam u jednoj djelatnosti odgovara da ste u sustavu PDV-a, a za neku drugu i ne, razmotrite osnivanje posebnih društava za te djelatnosti.

Vezano za samu riječ „tvrtka“ – pripazite na to da riječ tvrtka kad je koristite u općem jeziku označava društvo, firmu. Međutim, po zakonu je riječ „tvrtka“ rezervirana samo za jedno moguće značenje, a to je: naziv društva. To zapravo znači da ako Vam se firma ili društvo zove Anić d.o.o., da mu je tvrtka – Anić d.o.o. Tvrtka proizvođača sladoleda je Ledo d.d., i tako dalje. Ovo je bitno jer ćete u izboru tvrtke – naziva društva, biti u kontaktu s ljudima koji svakodnevno rade baš s tim terminima i na ovaj način trebate izbjeći zabunu.

Nedavno sam ušla u poslovne pregovore s jednom tvrtkom radi poslovne suradnje, koja mi je dala iznimno detaljan ugovor o suradnji koji je napisan na više od 20 stranica i gotovo s 1001 slučajem moguće poslovne situacije i okolnosti od kojih se žele zaštititi. Odbila sam potpisati takav ugovor jer smatram da ugovori o suradnji (ili gotovo svi ostali) trebaju biti jednostavni, sadržajno kratko koncipirani, jasni u cilju reguliranja međusobnih odnosa a ne holywoodski scenarij za film. Jesam li u krivu kad ovako razmišljam?

Mislim da ste imali sreću kad ste ušli u pregovore s tom tvrtkom koja je ozbiljno shvatila Vas i Vaše poslovanje, i na vrijeme rekla što je njezin interes i način rješavanja problema u svakoj mogućoj situaciji. Odbijanjem sklapanja takvog ugovora zapravo ste propustili priliku voditi poslovanje na zreo i predvidiv način. U tome niste usamljeni, jer je opet u skladu s našim mentalitetom u kojem se ništa ne zna na početku nego se sve odvija stihijski i po nekim kasnijim dogovorima. Čak je i nepristojno pitati drugu stranu - a što ako se posvađamo, pa se pravnike koji komentiraju ugovor, bureaucracydoživljava kao one koji uništavaju poslovnu suradnju prije nego li je i počela. Dobro ste procijenili da je ugovor bio složen i da ga je trebalo detaljno proučiti, ali donijeti odluku da ćete sklapanje ugovora moći obaviti sami i bez pravne pomoći, velika je pogreška. Moj Vam je savjet da se klonite potpuno bespotrebnih potpisivanja ugovora o poslovno-tehničkoj suradnji na koje ste izgleda navikli ili na koje ste nailazili, i jednostavno izdajete fakture s jasnom cijenom, količinom i rokom plaćanja, eventualno priloženim mejlom s narudžbom. Ako želite ugovor koji će stvarno predvidjeti poslovne situacije i Vama dati jasnu uputu što i kako poduzeti, budite spremni na sklapanje ozbiljnih ugovora.

Na koliko sati minimalno se mogu prijaviti kao zaposlena u svojoj tvrtki? Iskreno ne isplati mi se biti prijavljenom 8 sati dnevno, htjela bih minimalno biti prijavljena, a zajedno s tim i minimalno davati državi što je sljeduje za moju radnu prijavu u mojoj tvrtki?

Vi možete biti u radnom odnosu ili ne morate biti. Ako niste, a direktor ste društva, plaćat ćete doprinose koji su dosta visoki. Ako niste direktor, ne plaćate te doprinose. Ako ste direktor, a ne radite nigdje drugdje, prijavite se kao radnik u svojem društvu na puno radno vrijeme od 40 sati tjedno, i isplaćujte si zakonom propisanu minimalnu plaću. Razmislite i koji Vam je povod bio za osnivanje društva i zašto ste odbili mogućnost poslovanja kroz druge oblike, kao što je obrt ili registrirana djelatnost.

Svakog mjeseca ispunjavam obrazac loko vožnje - gdje sam bila, što sam radila, koliko kilometara prešla….to me užasno zamara i zanima me mogu li to nekako drugačije rješavati. Mjesto sjedišta moje firme mi nije dislocirano od mjesta stanovanja.zakoni

Loko vožnja je odlična prilika da uštedite na porezima i ne bih to gledao kao nešto što je samo po sebi loše. Ovisno o tome u čijem je vlasništvu automobil, moguće je i drukčije urediti pitanje obračuna troškova prijevoza, ali ne u mjestu obavljanja djelatnosti u krugu od 35 km od sjedišta poslovanja. Dakle, moguće je plaćati i mjesečni zakup vozila vama kao vlasniku (ako ste osobno vlasnik), ali to baš i nema smisla ako imate priliku voditi troškove kao loko vožnju i ako ne idete nikamo osim u mjestu gdje obavljate poslovanje, jer je ovo drugo porezno povoljnije. Putovanje na posao i s posla ne može se voditi kao loko vožnja, pa nisam razumio ovu napomenu da vam je mjesto stanovanja u istom mjestu kao i poslovanje. Dakle, putovanje na posao i s posla nije neoporezivo, nego eventualno imate pravo isplatiti naknadu u iznosu karte za javni prijevoz (trebate biti u radnom odnosu).

Suvlasnica sam jedne manje tvrtke u kojoj je moj muž drugi suvlasnik i direktor društva. Prije gotovo godinu dana direktora je telefonom kontaktirala tvrtka koja nudi usluge oglašavanja u nekom svom biltenu. Rekli su da se razgovor snima i ispitivali su ga svakakve pojedinosti vezane za našu tvrtku (djelatnost, OIB, područje rada, s kojim klijentima radimo...) potom su za to oglašavanje poslali i ponudu. Mi tu ponudu nikada nismo prihvatili a oni su za usluge oglašavanja izdali račun. Račun doduše nismo osporili u zakonskom roku ali smo im nakon isteka tog roka pisanim putem tražili da uslugu obustave jer nikakav telefonski razgovor ne smatramo narudžbenicom. No i sada gotovo godinu dana kasnije oni šalju opomene pred ovrhu iako mi taj račun nikada nismo uveli u svoje knjigovodstvene knjige. Nekako mi se to čini jako loš ucjenjivački način izvlačenja novaca jer tako bi me svaki tjedan mogao netko nazvati i oglasiti me u svom glasilu i za to ispostaviti fakturu. Mogu li za taj račun dobiti ovrhu ili ne?

Zapravo svaki račun, bez obzira je li utemeljen ili nije, i bez obzira je li osporen ili nije, može biti podloga za ovrhu, i osim ako ne prigovorite rješenju o ovrsi, moguća je i naplata. Ispravno ste postupili kad ste jasno rekli da ne želite uslugu koja Vam je ponuđena, i nadam se da ste to učinili na način da ste ostavili neki trag (poštanska potvrda o uročenom pismu, ispis emaila). Ipak, trebali ste to učiniti ranije, odmah po primitku ponude. Naime, razgovarati s nekime na telefon i davati podatke o svojim klijentima i djelatnostima, osim što je krajnje nesmotreno i može biti dio industrijske špijunaže u kojoj Vas poslovni partner ili konkurent provjerava i dobiva podatke od Vas, stvara i dojam da želite uslugu koja Vam je ponuđena. To što se razgovor snima nema neko posebno značenje osim psihološkog utjecaja na Vas da dobijete dojam neke transparentnosti, a to onda olakšava i razgovor i iznuđivanje informacija. U slučaju da dobijete rješenje o ovrsi, svakako reagirajte odmah, i javnom bilježniku pošaljite prigovor. U slučaju nastavka postupka, pred sudom ćete dokazivati da uslugu niste htjeli niti naručili, a to što na vrijeme niste odbili (i sami spominjete zakonski rok za osporavanje računa), samo je jedan dokaz koji ide u prilog drugoj strani, ali ne i jedini koji joj je potreban za uspjeh u sporu.

Facebooktwittergoogle_pluslinkedin