Ako se već danas ne prilagodimo potrošačima nove generacije, sigurno već sutra gubimo na tržištu

U razmaku od tjedan dana u Virtualnom ženskom poduzetničkom centru imala sam razgovor s jednom poduzetnicom i jednim poduzetnikom s jedinstvenim problemom - ne znaju kako svoje proizvode kreirati da ih učinkovito prihvati i takozvana milenijska generacija. Riječ je o proizvodima koji targetiraju upravo na populaciju ispod trideset godina, a poduzetnici koji su nam se obratili za pomoć su u godištima bliže mirovini, pa je generacijski jaz odradio već "na prvu svoje". 

Osim želje pomoći im, što je i cilj Virtualnog ženskog poduzetničkog centra, nastavila sam korak dalje pokušavajući i sebi što više objasniti razlike između "nas i njih", ne samo kao potrošača, nego i zaposlenika, ali i budućih poduzetnika, poslodavaca, koji su odrasli u sasvim novim okolnostima, posebice tehnološkim, sa sasvim novim pogledima na gotovo sve životne vrijednosti.zabava

Pod pojmom milenijska generacija prvo su bila obuhvaćana djeca rođena  ranih 80-tih godina prošlog stoljeća kako su to tvorci imena "Millennials" William Strauss i Neil Howe naveli u jednom od svojih istraživanja, da bi pod utjecajem medija taj pojam ustvari danas primjenjivali na mlađe od 30 godina. 

Milenijska generacija i u ovom trenutku dok čitate ove redove ubrzano mijenja gotovo sve na što smo navikli, a njihovo financijsko sazrijevanje utječe uvelike i na tržište. Nemojmo smetnuti s uma da trenutačno među 100 najbogatijih ljudi na svijetu ima na desetke osoba koje jedva da imaju trideset godina starosti, a što je rezultat njihovog poslovnog angažmana na novim komunikacijskim digitalnim platformama, socijalnim mrežama, lansiranjem globalno popularnih aplikacija, čime su "zgrnuli" bogatstvo.stan

Posljedice navika milenijske generacije među prvima su osjetile banke. Možda ne u tolikoj mjeri one koje posluju u Hrvatskoj, ali američke sigurno jesu. 

Milenijska generacija se ne želi zaduživati niti kreditno vezati kojekakvim dugoročnim hipotekama, kako ističu, opterećujući dugovima svoj najaktivniji dio života te radeći da bi vraćali dugove uvijek gramzivim bankama. To u prvom redu znači da ne "boluju" od potrebe da kupuju kuće ili stanove, automobile ili bilo kakva dobra za koja se moraju financijski obvezivati. Radije će cijelog života živjeti kao podstanari nego se hipotekom vezati cijelog zgrada1-800x600-599x355života. Prodati neki bankarski proizvod takvoj generaciji čini se gotovo nemoguće, pa u bankama uvelike strateški promišljaju kako se približiti nekome tko vaš proizvode ne da ne želi, nego ga mrzi. Možda je to posljedica onoga što je pohlepa banaka napravila očevima i majkama milenijske generacije, kada su mnogi, primjerice u SAD-u, ostali bez svojih kuća tijekom nedavne financijske krize. Ili samo trend, no na dulje staze banke su prve osjetile posljedice tržišnih (ne)afiniteta novih generacija i naraštaja koji dolazi. 

Odlika milenijske generacije jeste da nisu odani nikome, osim sami sebi.

Dakle kod njih ne postoji mogućnost čvrstog i pouzdanog potrošačkog povjerenja, kao što su to primjerice njihovi roditelji. Svi znamo da na prostorima jugozapadne Europe generacije žena koriste kozmetičku liniju Nivea iz čiste navike jer su to tako radile njihove prabake, bake, majke...

No taj trend sigurno neće zaživjeti kod kćerke milenijske generacije. Upravo suprotno - jedina dosljednost u ove vrste potrošača jeste nedosljednost. Vrlo su dobro informirani o proizvodima koje žele koristiti, ali dugotrajnost uporabe nije njihova sklonost. Vole radije isprobavati sve što im se nudi, koketirati s afinitetima, cijena tu ne igra presudnu ulogu, koliko želja da im potreba i znatiželja budu zadovoljeni. No, poput mačke u igri s gumenim mišom, zanimanje za jedan brand im prestaje brzo i vrijeme je za novu "tržišnu" igračku.zagrebacka-moda

Vole kada im proizvode ili usluge serviraju njihovi idoli i u pravilu vršnjaci - iz glazbene ili filmske industrije, nešto rjeđe iz svijeta sporta, ne nikako i pod niti kakvu cijenu - iz svijeta politike, koju ne vole i u koju se u pravilu niti previše ne kuže.

Gotovo svaki odgovor koji ih tržišno zanima, potražit će na internetu, poglavito na socijalnim mrežama i u komunikaciji na istima sa svojim generacijskim kolegama. Ako se dogodi da imate odličan proizvod ili uslugu, no "stali ste na žulj" nekom iz milenijske generacije, koji vas je dobrano "ogadio" na mrežama - budite svjesni da se nećete tako brzo izvući iz pakla pada potražnje i loše tržišne pozicije. Jer ako su nečemu odani onda je to izbjegavanje proizvoda ili usluga koje su dobile loše "review-e" na internetu. 

Kad smo već konstatirali da milenijalci ne troše na nekretnine ili ostala nama "starijima" potrebna materijalna dobra, na koja onda troše i kako uopće troše novac?

Razišljajući prije svega da ugode sebi samima, odmah i sada, pripadnici milenijske generacije troše u prvom redu - na zabavu. Bilo da je riječ o putovanjima gotovo prema svim svjetskim destinacijama ili pak odlazak na utakmicu putovanjaomiljenog lokalnog nogometnog kluba. Vole glazbene festivale, koncerte, sadržaje, ali tu nikako ne mislimo na klasičnu, nego elektronsku glazbu. Industrija zabave za njih je oaza mira, no pod tim ne misle na kockarnice koliko primjerice na adrenalinske parkove ili pak ludu vožnju gliserima. 

Sve što rade - rade to radije u grupi, s prijateljima i jako su povodljivi zajedničkom mišljenju, bilo da je to preporuka ili prozivka. Za razliku od svojih roditelja, koji su marljivo štedjeli da bi kupili prvi automobil, ova se generacija radije vozi taksijem, pa je Uber za njih oličenje savršenog gradskog prijevoza.

Posebnu pozornost ovi novi naraštaji poklanjaju izgledu, prije svega zdravlju. Rado kupuju aplikacije kojima prate primjerice koliko su "nabili" mišićne mase u teretani, kako bi se s istim mogli hvaliti na društvenim mrežama. Ne libe se kupovati bio-zdravu hranu, otići u najskuplje restorane, otvoriti bocu nimalo jeftinog vina.

Ako je vjerovati nekim statistikama, jer istih sasvim preciznih još nema, pripadnici milenijske generacije samo u Sjedinjenim Američkim Državama, godišnje na sebe troše nevjerojatnih 1.300 milijardi dolara. Malo što od potrošenog ostaje u trajnim dobrima poput nekretnina, zlata ili građevinskog zemljišta - gotovo je 2/3 ovog iznosa potrošeno za zabavu i zadovoljstvo. 

Stoga dobro razmislite već danas što i kako nudite na tržištu, jer već sutra će pripadnici milenijske generacije, koji nas već sada smatraju "gerijatrijom" odlučivati o našem poslovnom uspjehu i potražnji za našim uslugama i proizvodima.

 

 

 

 

 

 

 

 

Facebooktwittergoogle_pluslinkedin