Nadležni obećavaju: Od sada lakše do potpora za male i srednje poduzetnike

Već četiri godine poduzetnica Marica K. iz okolice Siska pokušava doći do potpore za svoje poslovanje putem Ministarstva poduzetništva i obrta. Iako ima malu tvornicu koja zapošljava na izradi tradicijskog namještaja od slavonskoga hrasta nekoliko zaposlenih, te dobar dio proizvedenog i izvozi van granica Hrvatske, do sada toliko željene poticaje nikada nije dobila.

- Nekada mi se čini da je puno lakše dobiti zlatnu medalju na Olimpijskim igrama nego poticaje od države namjestaj1
namijenjene malim i srednjim poduzetnicima. Ispunjavam sve kriterije i svaki puta ostanem kratkih rukava. Jednom jer nisam odmah drugi dan po objavi natječaja predala dokumentaciju nego pred kraj roka, pa su novci već bili raspoređeni onima koji su se ranije javili, drugi puta jer je bilo znatno zanimljivijih projekata od mojih, ali mi nitko nije znao reći po kojim kriterijima, treći puta sam imala nekih nesporazuma s Poreznom upravom, koja mi je greškom napisala dugovanja koja nisam imala, a četvrti puta cijeli je natječaj bio namješten za određene podobnike pa kad sam to čula nisam ni željela predavati dokumentaciju da se poštedim troška. Ne pripadam niti jednoj stranci pa je to očito prevagnulo što nisam niti jednom ušla u razmatranje za poticaje, čini mi se znatno više od mojeg odličnog poslovanja i poduzetničkog projekta 
- proziva ova poduzetnica  koja upravo zbog procesa netransparentnosti i čudnih kriterija dodjele potpora, poručuje da više neće niti tražiti bilo kakva bespovratna sredstva.

Poput ove poduzetnice, većina nas se prije ili kasnije našla u istom košu s (ne)mogućnošću ishođenja državnih potpora. Priznaje to i sadašnji ministar poduzetništva i obrta Darko Horvat u razgovoru za Poslovni dnevnik ocjenjujući da je u mandatu njegova prethodnika Gordana Marasa većina natječaja bila nemoguća misija za poduzetnike jer su limiti za njih bili previsoki.

Ujedno je najavio ono što mnogi od nas očekuju.

4B2B6243- U sustav potpora vraćamo zadruge, klastere, žene poduzetnice, početnike, osobe s invaliditetom i branitelje. Sredstva će biti dostupna i našim obrtnicima, što prijašnjih godina nije bilo moguće jer su donji limiti bili previsoki, pa je većina natječaja, čiji su izvori bili europska sredstva, našim obrtnicima bila nemoguća misija. Financirat ćemo i tradicijske i umjetničke obrte, što prethodne tri godine nije bio slučaj. Svaka od spomenutih kategorija poduzetnika moći će se prijaviti na naše natječaje, i to po znatno jednostavnijoj proceduri. U svibnju ćemo otvoriti sve natječaje koji su bili privremeno zatvoreni. Do kraja godine otvaramo šest novih natječaja za naše poduzetnike- najavio je ministar poduzetništva i obrta predlažući ‘labavije’ kriterije razvojne banke pri davanju kredita poduzetnicima i ozbiljnu reformu strukovnoga obrazovanja.

Ministar je dodao u razgovoru za Poslovni dnevnik i kako ove godine ima novaca na raspolaganju, te ga mogu očekivati mnogi u poduzetništvu, ali po različitim osnovama i iz raličitih izvora financiranja.

- Agenciji za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) ove smo godine osigurali pet milijuna kuna za mikrokredite po kamatnoj stopi od svega 0,99%. To je posljednji novac iz nacionalnog proračuna jer za koji mjesec edukacija1kreće istovjetna linija za mikropoduzetnike vrijedna 25 milijuna eura iz Strukturnog fonda EU. Kamate će biti 0,5-1,5%, uz pojednostavljenu proceduru. Kao poslasticu mogu najaviti da će za mjesec dana biti raspoloživo i 220 milijuna kuna iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) koji će se plasirati za mikro, male i srednje poduzetnike. Taj se projekt za mandata prošlih vlada zvao Poduzetnički impuls i bio je na razini 42 milijuna kuna, a izvor je bio državni proračun. Ove godine taj projekt zovemo E impuls jer će 85% sredstava biti osigurano iz EFRR-a.

Na žalost - komorski doprinos (za pravne osobe prema Hrvatskoj gospodarskoj komori, a za obrtnike prema Hrvatskoj obrtničkoj komori) jedan od najbesmislenijih obaveznih nameta za većinu poduzetnika - po resornom ministru ipak se neće ukidati odnosno stavljati na dragovoljno članstvo (iako je u većini EU država upravo tako).

- S obzirom na stoljetnu tradiciju i gospodarske i obrtničke komore u Hrvatskoj, reforma bi trebala biti postupna, s prijelaznim rješenjima i odgovarajućim rokovima. Trebala bi obuhvatiti unutarnju reorganizaciju tj. promjenu ustroja vezano za osuvremenjivanje usluga koje nude s naglaskom na jačanje funkcija savjetovanja i pomoći članstvu posebno za proširenje poslova u EU i u međunarodnom poslovanju - smatra ministar poduzetništva i obrta.

 

 

Facebooktwittergoogle_pluslinkedin