Kronično nam nedostaje usklađivanje obrazovnog sustava s potrebama poduzetništva

Razgovor s povodom: dr.sc. Ivica Katavić, prof. v.š., dekan Visoke škole za ekonomiju, poduzetništvo i upravljanje Nikola Šubić Zrinski

dr.sc. Ivica Katavić, prof. v.š., dekan Visoke škole za ekonomiju, poduzetništvo i upravljanje Nikola Šubić Zrinski, iza sebe ima 13- godišnje iskustvo u području visokog obrazovanja. Sadašnja pozicija dekana najuže je povezana s obrazovanjem za poduzetništvo. Uz ulogu dekana, ravnatelj je Instituta za obrazovanje za poduzetništvo, a prije tih dužnosti bio je i predstojnik katedre poduzetništva i menadžmenta u drugoj visokoškolskoj instituciji. Uz akademsko, te profesionalno iskustvo kao vlasnik (sada dekan_2suvlasnik) dviju tvrtki, iz prve ruke može govoriti i podučavati o poduzetništvu buduće poduzetnice i poduzetnike te ih pripremiti za sve izazove realnog sektora.

- Predstavite nam Visoku školu Nikola Šubić Zrinski čiji ste dekan?
Visoka škola Nikola Šubić Zrinski (Visoka škola Zrinski), jedna od četiri ustanove koje čine Obrazovnu grupu Zrinski (OGZ). Osnovana je 2008. godine kao logičan nastavak srednjoškolskog obrazovanja za poduzetništvo. Vizija Visoke škole je postati regionalni lider istraživanja i visokog obrazovanja za poduzetništvo. Sukladno deklariranoj viziji ključni strateški ciljevi su: akademska, istraživačka i inovacijska izvrsnost te društvena uključenost. Ova vizija bit će postignuta poboljšanjem studentskog učenja kroz reformu postojećeg kurikuluma, primjenom novih pedagoških modela i metoda poučavanja i primjenom hrvatskog kvalifikacijskog okvira i ishoda učenja na preddiplomskim stručnim studijskim programima te diplomskim stručnim studijskim programima.
Visoka škola Zrinski začetnik je poslovanja stvarnih studentskih poduzeća koja se realiziraju kroz Studentski poduzetnički inkubator. Do 2015. godine, osnovano ih je čak 12, a 2012. godine pokrenuli smo i Mrežu studentskih poduzetničkih inkubatora (MSPI), javno-privatnim partnerstvom s Hrvatskom agencijom za malo gospodarstvo. Ova je Mreža usmjerena ka razvoju poduzetništva na visokoškolskim institucijama u Hrvatskoj, za osnivanje i podršku stvarnim studentskim poduzećima, a uključeno je 40 visokoškolskih institucija.
Naša Visoka škola kontinuirano daje podršku razvoju ženskog poduzetništva te smo tako od 2010. do 2012. godine sudjelovali u 038kreiranju i provedbi projekta „Supporting Entrepreneurship by engaging Ambassadors to inspire Croatian women to become entrepreneurs” („EntrepreneurSHEp Croatia“), u okviru Europske mreže ambasadorica ženskog poduzetništva (CIP program Europske komisije za konkurentnost i inovacije). Cilj projekta bio je podizanje svijesti o poduzetništvu žena s naglaskom na nezaposlene žene, one pri završetku obrazovanja te bez poslovnog iskustva.
Nadalje, Visoka škola sudjelovala je i u dvogodišnjem projektu Balkan Women Network for Professional Qualification and Training in the field of Business and Economic science (1.2012. – 12. 2014.) u sklopu LLP Gruntvig programa, kao partner s organizacijama iz Grčke, Turske, Rumunjske, Hrvatske, Makedonije, Srbije, Albanije i Bugarske. Od 2014. godine do zaključka ovog intervjua, Visoka škola kao nositelj ili kao partner sudjeluje i drugim europskim projektima s ciljem razvoja obrazovanja za poduzetništvo, ako što su: „Competent To Do…“, „Developing Skills for Future Jobs (DSFFJ)“, „Entrepreneurial Pedagogy = Entrepreneurial Kids“, TEMPUS project "iDEA Lab - Fostering students' entrepreneurship and open innovation in university-industry collaboration".
Ponosni smo kontinuirano održavanje o učenju za poduzetništvo (ICEL), koju organiziramo od 2011. godine. Uz visoka pokroviteljstva Ureda Predsjednika, potporu na ICEL konferencijama imamo i od mnogih Ministarstava i udruženja. Pet je konferencija do sada rezultiralo izdavanjem Zbornika radova i znanstveno-stručnog časopisa Obrazovanje za poduzetništvo – E4E. ICEL 6 konferencija će se održati u listopadu 2016. godine u Vukovaru.

093- Koliko je po Vama poduzetništvo u Hrvatskoj razvijeno i koliko obrazovni sustav prati potrebe poduzetništva?
Razvoj poduzetništva u Republici Hrvatskoj uvjetovano je zakonodavnim okvirom i politikom pružanja potpore poduzetnicima. Danas ti uvjeti nisu dovoljno stimulativni da bi pokrenuli ozbiljne promjene u promociji poduzetništva, poboljšanju poduzetničkih vještina i izgradnji stimulativnog poslovnog okruženja za razvoj poduzetništva. Iako Republika Hrvatska ima infrastrukturu za bolji razvoj poduzetništva (poduzetničke institucije: MINPO, HAMAG INVEST, Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo Turizma, BICRO) te tijela i pravne osobe s javnim ovlastima (Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska obrtnička komora, Hrvatska udruga poslodavaca, Hrvatski savez zadruga, Hrvatska banka za obnovu i razvitak), kao i regionalne razvojne agencije, poduzetnički centri, poduzetnički inkubatori i tehnološki parkovi, još uvijek postoji niz administrativnih ograničenja koji utječu na odluku o pokretanju vlastitog poduzeća, uključujući dostupnost i kvalitetu usluga postojećim i potencijalnim poduzetnicima i usklađenost obrazovnog sustava s potrebama poduzetništva i tržišta rada.
Obrazovni sustav Republike Hrvatske ne prati potrebe poduzetništva i tržište rada. Neusklađenost studijskih programa s potrebama tržišta rada reflektira se u činjenici da: centralizirani kurikulum s velikim grupama studenata ne omogućava razvoj poduzetničkih kompetencija i vještina, misije studijskih programa nisu usmjerene na (samo)zapošljivost, u nastavni kurikulum nije inkorporirano poduzetništvo, studijski su programi rađeni po Copy/paste modelu bez razvoja standarda zanimanja i bez standarda kvalifikacija, ne postoji adekvatna suradnja poduzeća i akademske zajednice te tržište rada ne vrednuje (adekvatno) ljudski kapital.

- Kako gledate na rastući trend ženskog poduzetništva u Hrvatskoj te što smatrate najvećom prednosti, a što najvećim nedostatkom da se žene danas više uključe u poduzetništvo?016
Iako se broj žena poduzetnica u Republici Hrvatskoj povećava, njihova zastupljenost u gospodarstvu je tek oko 33% u odnosu na muškarce poduzetnike. Neki od razloga takvom omjeru su ograničenja u njihovom poduzetničkom razvoju uključujući svakako nepostojanje sustavne potpore društva u organizaciji njihovog poslovnog i obiteljskog života, postojanje stereotipa o ulozi žena u obitelji i društvu te otežan pristup financijskim resursima, osobnom i profesionalnom razvoju. U prevladavanju tih prepreka, pored institucionalnih pretpostavki nužno je poduzetničko znanje koje se može steći formalnim, neformalnim i informalnim obrazovanjem. S obzirom da je Europska Unija definirala jednakost između žena i muškaraca kao jedno od temeljnih prava, može se očekivati nastavak rastućeg trenda ženskog poduzetništva u Republici Hrvatskoj.

- Rijetka ste obrazovna institucija, ne samo u Hrvatskoj, nego i ovom dijelu Europe koja svoje studente obučava za sve izazove realnog sektora, jer većina ih i završava na koncu u poduzetništvu. Koje biste istaknuli glavne izazove za poduzetnike i što savjetujete studentima kako bi ih prevladali?
Izazov 1. Izbor djelatnosti.
Ukoliko proizvod ili usluga koju nudi poduzetnik ne rješava neki problem ili ne pomaže živim bićima onda su veće šanse da poduzetnik propadne (bankrotira). Savjet: istražiti potražnju za proizvodom ili uslugom koju nudi poduzetnik prije pokretanja poslovanja.
novacIzazov 2. Financiranje poslovanja
Dvije su opcije za financiranje poslovanja: kredit ili vlastita sredstva. Ukoliko poduzetnik, temeljem poslovnog plana može dobiti kredit za pokretanje posla, onda može biti prilično siguran da je izbor djelatnosti (proizvod ili usluga) adekvatan. Razlog: banka ne daje kredite bez razumne procjene rizika što uključuje i procjenu poduzetnika. Ako se posao pokreće s vlastiti sredstvima, onda treba krenuti s manjim ulaganjima. Savjet: dobar poslovni plan otvara vrata eksternom financiranju i smanjenu rizika.
Izazov 3. Pronalazak kupaca/klijenata za proizvod ili uslugu
Ukoliko poduzetnik ima dobar proizvod ili uslugu onda je manji izazov pronalazak kupaca/klijenata. Naravno, i pored dobrog proizvoda ili usluge, nužno je investirati u promociju proizvoda ili usluge kako bi potencijalni kupci/klijenti bili informirani o proizvodu ili usluzi. Savjet: dobar proizvod ili usluga lakše pronalazi svog korisnika.
Izazov 4. Znati kada napustiti djelatnost
Većina poduzetnika pokušava spasiti svoje poslovanje i pod pritiskom poslovnog okruženja i konkurencije neracionalno donosi odluke (ulazi u nova zaduženja bez dobro razrađenog plana). Rezultat takvih odluka najčešće završava još većim poslovnim Poslovni planneuspjehom. Savjet: napuštanje djelatnosti treba biti rezultat korištenja strategija u kriznim uvjetima. Nakon pokušaja konsolidacije i obnavljanja, a ukoliko i dalje nema rezultata, treba donijeti odluku o napuštanju djelatnosti.

- Kakvim biste ocijenili uspjeh Vaših studenata kada diplomiraju na Vašoj obrazovnoj instituciji i otisnu se u realni sektor? Kakav im je uspjeh i u kojim djelatnostima?
S obzirom da naši studenti primjenjuju dualni sustav obrazovanja (teorija i praksa), nakon diplomiranja pripremljeni su za tržište rada. Iako naši studenti ne upravljaju studentskim poduzećima u tehnološki intenzivnim djelatnostima, metodičkim pristupom (razvoj poduzeća u svim fazama rasta i razvoja) uz pomoć mentora i usluga studentskog poduzetničkog inkubatora, razvijaju kompetencije i vještine za poduzetničke vode ili za rad za druge poslodavce. Primjerice, naša studentica specijalističkog studija postala je izvršni direktor u poznatoj multinacionalnoj banci. Također, naš student uspješno vodi svoje poduzeće u proizvodnji i distribuciji proizvoda od aronije.

- Koje biste edukacijske programe istaknuli iz Vašeg obrazovnog programa, a koji bi poduzetnicama dobro došli?
Naši obrazovni studijski programi orijentirani su na praktičnu primjenu u poduzetništvu. Primjerice, na prijediplomskoj razini to je EKONOMIJA PODUZETNIŠTVA a na diplomskoj razini je MANAGEMENT MALIH I SREDNJIH PODUZEĆA i PROJEKTNI MENADŽMENT za koji trenutno tražimo dopusnicu. Navedeni studijski programi su idealni za poduzetnike.

Facebooktwittergoogle_pluslinkedin