Ženama u zadružnom poduzetništvu nije strana ni metaloprerađivačka poslovna aktivnosti

Interview: Ilda Stanojević, ravnateljica Hrvatskog centra za zadružno poduzetništvo

Punih dvadeset godina Višanka Ilda Stanojević je u zadružnom poduzetništvu, velikim dijelom temeljeći svoju karijeru i na upravljačkim dužnostima ovih posebnih oblika poslovnog udruživanja. Krenula je s pozicije ravnateljice Poljoprivredne zadruge u Komiži. U dva desetljeća bogatog puta u zadružnom poduzetništvu danas došla i do pozicije ravnateljice središnje institucije za ovaj vid poslovnog udruživanja – Hrvatskog centra za zadružno poduzetništvo. Danas je zadružno poduzetništvo najviše izraženo na području Dalmacije, posebice otoka, a u njemu je sve više i žena, koje u udruženom poslovnom djelovanju vide veće šanse za IMG_5984opstanak na tržištu.

  • Što je to zadružno poduzetništvo i koliko je razvijeno u Hrvatskoj; koliko Vaš centar broji danas članica i u kojim branšama najviše?

Što je zadružno zadrugarstvo najbolje mogu oprimjeriti kroz vlastiti poslovni put – koji je počeo s ravnateljstvom Poljoprivredne zadruge u Komiži, staroj više od jednog stoljeća i u kojoj sam i ja učila sve o ovoj posebnoj vrsti poslovog djelovanja. U poduzetničkom zadrugarstvu morate znati kako dobro managirati (upravljati) ne samo poslovnim procesima, nego i odnosima. Poduzetnička zadruga okuplja ravnopravne članove koji dijele isti poslovni cilj, a ravnatelj djeluje u pravcu ostvarenja tog cilja. U radu s poslovnim podvizima koje smo imali, kalila sam se i u zadružnom gospodarstvu. Predstavljamo na neki način krovnu instituciju koja se bavi zadružnim gospodarstvom. Danas okupljamo 1.300 zadruga, najviše u poljoprivredi, oko 40 posto. 15 posto naših članica – zadruga je u preradi i to poljoprivrednih proizvoda, uz ribarstvo, ugosititeljstvo, turizam...

  • Koliko je izraženo zadrugarsko poduzetništvo kod žena te kako se one snalaze u tim vodama?

U vrijeme kad sam ja krenula sa zadružnim poduzetništvom, žene su bile iznimno rijetke u ovom vidu poslovnih aktivnosti. No, zadruga1unatrag nekoliko godina koliko vodimo statistiku i pratimo rad zadruga zamjetan je angažman žena. Prema našoj evidenciji imamo među upraviteljima zadruga oko 20 posto žena.

  • Koje poslovne primjere biste izdvojili kada je žensko zadrugarsko poduzetništvo u pitanju? 

Imamo zadruge u kojima se nalaze žene članice ili ravnateljice u poljoprivrednoj branši, ali i uslužnoj djelatnosti. Primjerice slastičarstvo, pekarstvo, izrada i prodaja suvenira. No imamo i zadruga koje se bave obrtom i to u zanimanjima koja su tradicionalno usmjerena na muškarce, poput metaloprerađivačke i drvoprerađivačke struke.

  • Koji su po Vama najveći izazovi poduzetništva u ovoj godini, pa tako i onog zadrugarskog, te na koji ih se način može prevladati?

Nalazimo se u teškoj i ozbiljnoj gospodarskoj situaciji. Velika nezaposlenost, spori oporavak ekonomije nakon višegodišnje recesije pri čemu zadrugarstvo moramo približiti kao model poduzetništva u kojemu ako udruženo i složno djelujemo – može biti lakše. Sad bez obzira radi li se tu o onoj banalnoj stvari poput činjenice da nas ima više pa ćemo zajednički lakše nabavljati sirovine ili potrebne strojeve za rad, do društvene note u tome da je zadrugarstvo humaniji oblik djelovanja na tržištu. Jer zadruga okupljazadruga2 članove koji imaju ravnopravno pravo odlučivanja po kojemu se djeluje u razvoju aktivnosti, moraju i žele za poslovni uspjeh usaglašavati svoje stavove na opće dobro. Zbog tih odlika, upravo su i žene počele sve više prepoznavati zadružno poduzetništvo kao oblik djelovanja u realnom sektoru.

  • Kako gledate na rastući trend ženskog poduzetništva i kako ga još više potaknuti?

Smatram da su upravo zadruge odličan primjer kako pomoći ženskom poduzetništvu. Imamo na domaćem tržištu uzlazni trend samozapošljavanja žena. Svaka od njih se pati, pronalazi vlastiti put na tržištu za opstanak, skuplja sredstva za nabavku potrebne opreme za rad. Kroz okupljanje poduzetnica sličnih ili istih poslovnih aktivosti u zadruge pronalazak kupaca i mjesta pod tržišnim suncem znatno je lakše, a ulaganja u rad znatno manja. U zadruzi se pojačava i motivacija i angažman jer svi članovi žele dati obola razvoju zadruge, jer na kraju godine ako zadruga ostvari dobit, ona se ravnopravno dijeli.

Facebooktwittergoogle_pluslinkedin